ŠTO JE KARIJES?
Karijes je jedna od najčešćih bolesti današnjice i pogađa sve dobne skupine. Smatra se da ga uzrokuju različite bakterije od kojih je najznačajnija Streptococcus mutans. Za nastanak karijesa važnu ulogu ima plak na zubima ,to je mekana naslaga koja čvrsto prianja na površinu zuba. Najprije se na površini zuba stvori tanka ovojnica koja se naziva pelikula na nju se naseljavaju bakterije koje proizvode svoje metaboličke produkte koji utječu na demineralizaciju cakline. U početku nastanka plaka dok se radi o nezrelom plaku produkti iz sline mogu prodirati u njega i sprječavati niski ph plaka koji pogoduje procesu demineralizacije , slina kod nezrelog plaka mogućava procese remineralizacije što za naše zube znači da neće doći do početka razvoja kariesa.
Ako se plak dalje razvija uslijed ne adekvatne i zapuštene higijene zuba dolazi do razvoja zreloga plaka koji sprečava prodor produkata sline u plak , iz tog razloga ph plaka postaje nizak i to pogoduje razvoju demineralizacije cakline a sa druge strane u takvom plaku iz sline mogu doprijeti male kiseline saharoze koje dalje podržavaju nizak ph. A nizak ph sprečava procese remineralizacije tako da je otvoren put za početak nastanka kavitacije u području cakline . Prvi znak nastanka kariesa u području cakline je bijela mrlja koja nema nikakvih simptoma osim se može uočiti redovitim pregledima kod stomatologa. Radi se o inicijalnom karijesu. Ne liječenjem početnog karijesa on napreduje u dublje dijelove zuba dentin ,razara ga , rupa u zubu se povećava ,to je proces koji se sporo razvija ali ako ne djelujemo dolazi do nepovratnog uništavanja tvrdog zubnog tkiva cakline i dentina.
Kod uz napredovalog karijesa imamo veliku rupu u zubu ,dosta razorenog zubnog tkiva cakline i dentina i javlja se zubobolja . To je simptom koji je najčešći i kada se većina pacijenata javlja stomatologu. Kod zubobolja došlo je i do prodora infekcije u pulpu iz tog razloga takav zub se mora devitalizirati i nadoknaditi izgubljeno zubno tkivo.
KAKO GA SE RIJEŠITI
Karijesa se nećemo riješiti, vrlo je malo ljudi koji ne boluju od nastanka karijesa na njihovim zubima.
Važno je napomenuti da se treba početi brinuti o higijeni zuba od nicanja prvoga zuba.
Treba paziti na pravilnu prehranu kod odraslih i djece to bi uključivalo prehranu bogatu bjelančevinama , masti , vitamina i minerala i maksimalno smanjiti unos ugljikohidrata naročito onih iz slatkiša.
Kod djece na bočici strogo izbjegavati pijenje zašećerenih tekućina prije spavanja a ako dijete mora to činiti obavezno je pranje prvih zubića nakon toga , da se ne razvije vrlo progresivni karijes koji uništava sve zube mliječne fronte i naziva se karijes bočice.
Kod djece je potrebno uvesti paste na bazi fluora i redovito posjećivati stomatologa.
Uputno je kod pojave prvih trajnih zuba napraviti i zalijevanje fisura na trajnim molarima ako stomatolog po morfologiji građe fisura procijeni da je to potrebno.
U adolescentnoj dobi dolazi do pada ph sline koje također postaje pogodno za razvoj karijesa stoga je ponovo potrebno uvesti paste i premazivanje zubiju gelovima na bazi flora.
U starijoj populaciji zubi su dotrajali zbog starosti, dolazi do povlačenja zubnoga mesa i do izloženosti korijena zuba i u takvoj populaciji najčešće se pojavljuje karijes korijena zuba i vrata zuba, treba barem jednom godišnje stomatolog mora odstraniti zubni kamenac pregledati stare ispune i mostove ako su stari i ne adekvatni moraju se zamijeniti , a stomatolog daje upute o pravilnoj higijeni.
I svaki nedostatak zuba mora se nadoknaditi jer jedino potpun i pravilan zubni luk osigurava normalno funkcioniranje žvačnog sustava i ostvaruje preduvjete za fiziološko čišćenje zuba.
Pravilna prehrana ima značajnu ulogu u izostanku bolesti pa tako i karijesa. Treba jesti hranu bogatu bjelančevinama , vitaminima i mineralima, bogatu integralnim žitaricama , hranu koja se ne lijepi po zubima i koju je potrebno duže žvakati voće i povrće.
Redovitim posjetima stomatologu za odrasle bar jedanput godišnje , a za djecu do 18 godine svakih 3-4 mjeseca.
